Povijest filma I: 1895. - 1930.

Naziv programa: Povijest filma I: 1895-1930

Priređivači programa: Homo cinematographicus / Pula Film Festival / Kino Valli

Autor programa: Homo cinematographicus

Mjesto održavanja: Kino Valli – mala dvorana

Vrijeme održavanja: listopad/2011 – ožujak/2012

Način izvođenja: 12 predavanja / 2 predavanja mjesečno / 2 sata

Predavač:
Marko Rojnić (Pula, 1978)
Osnovnu i srednju naobrazbu stekao u Puli. Diplomirao na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Pohađa poslijediplomski studij na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Vanjski suradnik Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Autor programa Videodrome (2004. – 2006.) i Abeceda filma (2010. - ). Predavač na školi medijske kulture Dr. Ante Peterlić.

Cilj i svrha programa:
Na ovogodišnjem će se programu ucrtati polazne koordinate i usvojiti temeljna znanja estetskog razvoja filmske umjetnosti od njezinih (pra)početaka do pojave zvuka, razdoblja koje je duboko uzdrmalo estetiku sedme umjetnosti, dok će se tek uzgredno spominjati proizvodne, tehnološke, ekonomske, društvene i političke okolnosti koje su neosporno utjecale na razvoj filma kao umjetničke forme. Pregledom najznačajnijih nacionalnih, žanrovskih i autorskih stilova u nijemom igranom i dokumentarnom filmu (s tek povremenim osvrtima na eksperimentalni i animirani film), program će polaznicima omogućiti da steknu osnovna znanja o konstituiranju poetike, retorike i stilistike ranog (primitivnog) i zrelog (klasičnog) nijemog filma te njegovih najvažnijih tendencija i formacija, što će im u konačnici omogućiti slojevitiji uvid u evoluciju filmske umjetnosti do razdoblja pojave zvuka. Polaznicima predavanja bit će predstavljeni i prikazani izabrani inserti iz najznačajnijih stvaralačkih dometa i ključnih ostvarenja razdoblja povijesti filma koje je predmetom ovogodišnjeg programa. Sadržaj programa i sažeci predavanja:

11.10.2011. i 25.10.2011.

Pretpovijest filma i počeci kinematografije I i II
problemi periodizacije pretpovijesti filma; predznanstveno razdoblje (likovno stvaralaštvo, igra sjena i dr.); znanstveno razdoblje: predtehnološko razdoblje (camera obscura, laterna magica, phantascope); tehnološko razdoblje: perzistencija vida (P. M. Roget); optičke igračke (J. A. Paris, J. A. F. Plateau, S. R. von Stampfer, W. G. Horner, E. Reynaud i dr.); fotografija (J. N. Niepce, L. J. M. Daguerre); kronofotografija (P. J. C. Janssen, E. J. Muybridge, E. J. Marey); između kronofotografije i kinematografije (O. Anscutz, G. Demeny, W. Donisthorpe, W. Friese-Greene, L. A. A. LePrince, M. Skladanowsky i dr.); kinematografija (T. A. Edison, W. K. L. Dickson, L. i A. Lumiere); 'prvi' filmovi (L. Lumiere).

08.11.2011. i 22.11.2011.

Filmska 'naiva', rani film u Europi, D. W. Griffith i klasični stil nijemog filma I i II
prvi filmski 'mag' (G. Melies); Brightonska škola (R. W. Paul, J. A. Williamson, G. A. Smith, C. M. Hephworth); američki pionir (E. S. Porter); Pathé i Gaumont u Francuskoj (F. Zecca, A Guy-Blaché, L. Peret i dr.); film d'art; serijali i fantastika (L. Feuillade); ostali 'naivci' (S. de Chomon, J. S. Blackton i dr.); dokumentarizam u V. Britaniji (S. Mitchell i J. Kenyon); 'prorok filma' (T. H. Ince); počeci narativnog filma: Nordisk film u Danskoj (O. Olson i L. P. Elfelt, A. Blom, U. Gad i A. Nielsen, F. Holger-Madsen i dr.); monumentalni povijesni spektakl u Italiji (F. Alberini, E. Guazzoni, G. Pastrone i dr.); divizam u Italiji (L. Borelli, F. Bertini, P. Menichelli i dr.); verizam u Italiji (N. Martoglio, G. Serena i dr.); prvi 'kralj' filmske komedije (M. Linder); velikani 'zlatnog doba' u Švedskoj (V. Sjöstörm, M. Stiller); individualac (C. T. Dreyer); klasični stil fabularnog filma, usporedba s primitivnim narativnim stilom te modernističkim alternativama klasičnome; lik; modusi prikazivanja; fabula i montažna organizacija priče; 'otac' filmske umjetnosti (D. W. Griffith); Rođenje jedne nacije i Netrpeljivost.

06.12.2011. i 20.12.2011.

Film u Weimarskoj republici I i II
Autorenfilm; UFA; povijesni spektakl i komedija (E. Lubitsch); filmski 'proto-ekspresionizam' (S. Rye, P. Wegener i H. Galeen, O. Rippert i dr.); ključna ličnost (scenarist C. Mayer); filmski ekspresionizam (Kabinet doktora Kaligarija, R. Wiene, A. von Gerlach, K. H. Martin, P. Leni, A. Robinson i dr.); Kammerspiel (Posljednji čovjek; F. W. Murnau, L. Jessner, L. Pick, E. A. Dupont i dr.); Strassenfilme (K. Grune, G. W. Pabst i dr.); avangarda (H. Richter, V. Eggeling, W. Ruttmann, L. Reininger i dr.); velikani (F. W. Murnau i F. Lang); nova stvarnost i društvena kritika (G. W. Pabst, P. Jutzi, S. Dudow i dr.); Bergenfilme (A. Fanck); Ljudi nedjeljom; dokumentarizam (W. Ruttman); feministički film (L. Sagan).

10.01.2012. i 24.01.2012.

Francuska avangarda I i II
eksperimentator (A. Gance); impresionisti (L. Delluc, G. Dulac, M. L'Herbier, J. Epstein); čisti film, apstraktni film, dadaizam (F. Leger, M. Ray, M. Duchamp, G. Dulac, E. Deslaw, R. Clair i F. Picabia i dr.); dokumentarizam (A. Cavalcanti i dr.); nadrealizam (Andaluzijski pas i Zlatno doba L. Bunuel, S. Dali, J. Cocteau, G. Dulac, R. Clair, M. Ray, J. Vigo); odjeci nadrealizma u filmu; filmski 'znanstvenik' (J. Painlevé); počeci (J. Renoir, J. Feyder, R. Bernard i dr.); ostali značajni redatelji (D. Kirsanoff, A. Antoine i dr.); remek-djelo: Stradanje Ivane Orleanske (C. T. Dreyer).

07.02.2012. i 21.02.2012.

Zlatno doba sovjetskog filma I i II
predrevolucionarni film; preteče (J. F. Bauer, J. Protazanov); sovjetski revolucionarni film: pionir (L. V. Kulješov), kino-oko i kino-pravda (D. Vertov), velikani (S. M. Ejzenštejn, V. I. Pudovkin), poeta (A. P. Dovženko); FEKS (G. M. Kozincev, L. Z. Trauberg, S. J. Jutkjevič); arhivski i kompilacijski film (E. I. Šub); ostali značajni redatelji (I. Z. Trauberg, B. V. Barnet, L. Starewich, A. M. Room, F. Ermler i dr.).

06.03.2012. i 20.03.2012.

Film u SAD I i II
američka slapstick komedija: preteče (M. Linder, J. Bunny i dr.); utemeljitelj (M. Sennett), najznačajniji predstavnici (C. Chaplin, B. Keaton, H. Lloyd, H. Langdon, R. F. Arbuckle i dr.); najuspješniji komičarski par (S. Laurel i O. Hardy); odjeci slapsticka u filmu (braća Marx, W. C. Fields i dr.); povijesni spektakl (F. Niblo, C. B. DeMille); vestern (J. Cruz, J. Ford); dokumentarizam (R. J. Flaherty, M. C. Cooper, E. B. Schoedsack i dr.); europski imigranti u Hollywoodu (E. Lubitsch, V. Sjostrom, F. W. Murnau i dr.); velikani opozicije dominantnom stilu (E. von Stroheim, J. von Sternberg, K. Vidor); ostali značajni redatelji (R. Walsh, F. Borzage, A. Dwan, H. King, R. Ingram, W. McCay, M. Tourner i dr.); zvijezde američkoga filma: čovjek od akcije (W. S. Hart, D. Fairbanks), naivka (F. Lawrence, L. Gish, D. Gish, M. Pickford, M. Marsh i dr.); latinski ljubavnik (R. Valentino i dr.), mondenka (G. Swanson, P. Negri i dr.), flapper (C. Bow i dr.).